Ecclesiastes 7
1 Bolje je dobro ime od dobrog mirisnog ulja i dan smrti od dana rođenja.
2 Bolje je ići u kuću ožalošćenih nego u kuću gde je gozba, jer je to kraj svakom čoveku. Neka to srcem svojim prigrli ko živi.
3 Od smeha je strepnja bolja jer je u tužnom licu milina srcu.
4 Srce mudrih ljudi je u kući ožalošćenih, a srce bezumnika u kući gde je gozba.
5 Bolje je slušati prekor mudrog nego kad neko sluša pesmu bezumnika.
6 Naime, smeh bezumnika je poput praskanja trnovog granja pod loncem, ali i to je prolazno.
7 Nasilje i mudrog čini ludim, a u mitu srce ogrezne.
8 Kraj neke stvari je bolji od njenog početka i dugotrpeljivost od bahatosti.
9 Ne nagli duhom do jarosti, jer jarost počiva u nedrima bezumnika.
10 Ne pitaj: „Zašto su dani koji su prošli bolji od dana koji su došli?“, jer takvo pitanje nije mudro.
11 Mudrost je dobra kao i nasledstvo i na korist je onima koje sunce obasjava.
12 Jer je u mudrosti zaklon kao što je u novcu zaklon, ali je prednost poznavanja mudrosti u tome što čuva život mudrih.
13 Razmisli o delu Božijem: ko je to kadar da ispravi ono što on iskrivi?
14 U danu dobrih stvari i ti dobar budi, a u danu loših stvari razmisli o ovom: Bog je načinio oboje s razlogom, da čovek ne zna šta će biti nakon njega.
15 Baš sam svašta video u danima svoje prolaznosti: pravednika koji strada u svojoj pravednosti i nepravednika koji istrajava u svojoj nepravednosti.
16 Ne budi preterano pravedan i ne čini sebe premudrim. Zašto bi se upropastio?
17 Ne budi preterano zao i ne budi lud. Zašto bi umro kad ti vreme nije?
18 Dobro je da se držiš ovog saveta, a i prethodni ne ispuštaj iz ruke. Jer ko se boji Boga spasava se od svega.
19 Mudrost mudrome pruža više snage nego desetorici vladara što su u gradu.
20 Stvarno, nema na zemlji pravednog čoveka koji čini dobro i ne greši.
21 Elem, ne mari za priče što ih ljudi pričaju, da ne bi čuo kako te tvoj sluga kune.
22 Jer, srce tvoje zna da si često i ti kleo druge.
23 I sve sam to iskušao mudrošću, pa rekoh: „Biću mudar!“ Ali, to je bilo daleko od mene.
24 Šta god da se zbiva je daleko i preduboko. Ko će to da dokuči?
25 Tako sam srcem nastojao da saznam, da istražim, da nađem mudrost i smisao, da otkrijem glupost nepravde i ludost bezumlja.
26 I otkrio sam da je žena, koja je kao zamka i čije je srce mreža, od smrti gorča i da su joj ruke kao lanci. Bogougodnik od nje beži dok grešnika ona hvata.
27 Gle, to sam otkrio — govori propovednik — dok sam stvari po stvari tražio smisao,
28 za kojim istrajno tragam dušom i ne nalazim ga: od njih hiljadu čoveka jednog sam našao, ali ženu među svim ovima našao nisam.
29 Eto, jedno sam otkrio: Bog je ljude stvorio čestitima, ali oni kojekakve spletke traže.