Judges 8
1 Tada ga upitaše Efrajimovci: “Zašto si nam to učinio, te nas nisi pozvao kad si krenuo u boj protiv Midjanaca?” Tako su mu žestoko prigovarali.
2 On im odvrati: “Pa što sam ja učinio kao vi? Nije li Efrajimovo pabirčenje bolje negoli Abiezerova berba?
3 Vama je u ruke Bog dao midjanske knezove Oreba i Zeeba. Pa što sam ja učinio tako kao vi?” Na takve riječi umanji se njihova ljutnja na njega.
4 Kad je Gideon bio došao na Jordan i prešao preko njega s tri stotine ljudi, koji su bili s njim, a bili su umorni od proganjanja,
5 zamoli ljude iz Sukota: “Dajte, molim, kruha ljudima koji idu za mnom! Jer su umorni, a ja gonim midjanske kraljeve Zebaha i Salmunu.”
6 A glavari iz Sukota odvratiše: “A imaš li Zebaha i Salmunu već u svojoj ruci, da moramo dati kruha tvojim ljudima?”
7 Gideon odgovori: “Zato ću ja vama, kad mi Gospodin preda u ruke Zebaha i Salmunu, pomlatiti tjelesa trnjem i dračem iz pustinje.”
8 Otamo ode u Penuel i zamoli ih isto tako. A ljudi iz Penuela dadoše mu isti odgovor kao ljudi iz Sukota.
9 Tada zaprijeti i ljudima iz Penuela: “Kad se vratim zdrav, razvalit ću tu kulu.”
10 A Zebah i Salmuna bili su u Karkoru sa svojom vojskom, oko petnćst tisuća ljudi. To su bili ostaci cijele vojske sinova Istoka; sto i dvadeset tisuća teško naoružanih ljudi bilo je palo.\
11 Gideon ode dalje putem što su ga bili uzeli šatorski ljudi, istočno od Nobaha i Jogbohe, i napadne tabor. Tabor se je naime bio osjećao sigurnim.
12 Zebah i Salmuna pobjegoše. A on nagnu za njima i uhvati obojicu midjanskih kraljeva, Zebaha i Salmunu. Sav tabor uništi.
13 Nato se vrati Gideon, Joašov sin, iz boja s visine Hareša.
14 On uhvati nekog mladića, koji je pripadao ljudima iz Sukota, i stade ga ispitivati. Ovaj mu popisa imena glavara i starješina u Sukotu, sedamdeset i sedam ljudi.
15 Kad onda dođe k ljudima u Sukotu, reče: “Evo, ovdje su Zebah i Salmuna, zbog kojih mi se vi narugaste riječima: Imaš li Zebaha i Salmunu već u svojoj ruci, da moramo dati kruha tvojim umornim ljudima?”
16 Tada uze starješine grada i trnja iz pustinje i drače i kazni time ljude iz Sukota.
17 A kulu u Penuelu dade oboriti i ljude u gradu pobiti.
18 Nato reče Zebahu i Salmuni: “Kakvi su bili ljudi što ih pobiste na Taboru?” Oni odgovoriše: “Takvi kao ti, svaki je izgledao kao kraljevski sin.”
19 On reče: “To su bila moja braća, sinovi moje majke. Tako Gospodin bio živ! Da ste ih ostavili u životu, ne bih vas pogubio.”
20 Nato zapovjedi Jeteru, svom prvorođencu: “Ustani, pogubi ih!” Ali dječak ne izvuče svog mača, jer se je bojao, još je bio dječak.
21 Tada zamoliše Zebah i Salmuna: “Ustani i pogubi nas! Jer kakav je čovjek, takva mu je snaga.” Gideon se diže i pogubi Zebaha i Salmunu. A mjesečiće, što su ih o vratu nosile njihove deve, uze sebi.
22 Potom zamoliše Izrćlci Gideona: “Budi naš kralj, ti, tvoj sin i tvoj unuk! Jer ti si nas izbavio iz ruku Midjanaca.”
23 A Gideon im odvrati: “Ja ne mogu biti vaš kralj. Ni moj sin ne smije vladati nad vama. Gospodin je vaš kralj.”
24 Tada im reče Gideon: “Imam jednu molbu za vas. Neka mi svatko da prsten što ga je zaplijenio!” Oni su naime bili nosili zlatne prstenove, jer su bili Jišmćlci.
25 Odgovoriše: “Dat ćemo ti ih rado.” I rastrli su plašt, i svaki je bacao na nj svoje zaplijenjene prstenove.
26 Težina zlatnih prstenova, što ih je bio izmolio, bila je tisuću i sedam stotina šekela zlata, osim mjesečića, naušnica i grimiznih haljina, što su ih bili nosili Midjanski kraljevi, i osim lančića što su bili oko vrata njihovih deva.
27 Gideon dade od toga načiniti efod i postavi ga u Ofri, svojemu rodnom gradu. Ali svi Izrćlci stadoše činiti tamo preljub. Tako je to bilo Gideonu i njegovoj kući zamka.
28 Midjanci su bili od Izrćlaca tako poniženi da više nisu dizali svoje glave, i zemlja je bila mirna četrdeset godina, dok je živio Gideon.
29 Jerubaal, Joašov sin, ode i stanovao je u svojoj kući.
30 Gideon je imao sedamdeset tjelesnih sinova; jer je imao mnogo žena.\
31 I njegova priležnica u Šekemu rodi mu sina, kojemu dade ime Abimelek.
32 Gideon, Joašov sin, umre u dubokoj starosti. Pokopaše ga u grobu njegova oca Joaša u Ofri Abiezrejâ.
33 Kad umre Gideon, Izrćlci opet stadoše činiti preljub s baalima i postaviše sebi Baal-Berita za boga.
34 Izrćlovi sinovi nisu više pomišljali na Gospodina, Boga svojega, koji ih je bio izbavio iz ruku svih njihovih okolnih neprijatelja.
35 I nisu iskazivali zahvalnost kući Jerubaala Gideona za sva dobročinstva što ih je on bio učinio Izrćlu.