Daniel 3
1 Kralj Nabukodonozor dade izraditi zlatan lik kojemu je visina bila šezdeset lakata, a širina šest lakata; i postavi ga u ravnici Duri u babilonskoj pokrajini.\
2 Nato posla kralj Nabukodonozor glasnike da pozovu satrape, namjesnike, zapovjednike, suce, rizničare, pravnike, vijećnike i sve druge pokrajinske dostojanstvenike, da dođu na posvetu lika što ga je bio podigao kralj Nabukodonozor.
3 Tada se sabraše satrapi, namjesnici, zapovjednici, suci, rizničari, pravnici, vijećnici i svi drugi pokrajinski dostojanstvenici na posvetu lika, što ga je bio podigao kralj Nabukodonozor. Oni stadoše pred likom, što ga je bio podigao Nabukodonozor.
4 Glasnik povika iza glasa: “Narodi, plemena i jezici, vama se zapovijeda:
5 čim čujete zvuk truba, frula, citara, harfa, psaltira, gajda i svih drugih vrsta glazbala, morate se baciti ničice i pokloniti se zlatnome liku što ga je podigao kralj Nabukodonozor.
6 Tko se ne baci ničice i ne pokloni se, bit će smjesta bačen u ognjenu užarenu peć.”
7 I čim su čuli svi narodi zvuk truba, frula, citara, harfa, psaltira i svih drugih vrsta glazbala, baciše se ničice svi narodi, plemena i jezici, i pokloniše se zlatnome liku što ga je bio podigao kralj Nabukodonozor.
8 U isti čas pristupiše kaldejski ljudi i optužiše Judejce.
9 Rekoše kralju Nabukodonozoru: “Kralju, da si živ dovijeka!
10 Ti si, kralju, zapovjedio da se svaki koji čuje zvuk truba, frula, citara, harfa, psaltira, gajda i svih drugih vrsta glazbala, mora ničice baciti i pokloniti se zlatnome liku.
11 Tko ne padne ničice i ne pokloni se zlatnome liku, mora biti bačen u ognjenu užarenu peć.
12 Postoje Judejci, kojima si predao upravu babilonske pokrajine, Sidrah, Misah i Abdenago. Ti ljudi ne haju za tvoju zapovijed, kralju! Oni ne poštuju tvoje bogove i ne klanjaju se zlatnome liku što si ga podigao.”
13 Tada Nabukodonozor, u gnjevu i bijesu, zapovjedi da dovedu Sidraha, Misaha i Abdenaga. Kad su ih bili doveli pred kralja,
14 progovori im Nabukodonozor: “Je li istina, Sidrah, Misah i Abdenago, da vi ne poštujete moje bogove i da se ne klanjate zlatnome liku što sam ga dao podići?
15 I sada, budite pripravni, bacite se ničice čim čujete zvuk truba, frula, citara, harfa, psaltira, gajda i svih drugih vrsta glazbala, i poklonite se liku što sam ga dao podići! Ako se ne poklonite, bit ćete smjesta bačeni u ognjenu užarenu peć. Koji bi bio bog što bi vas mogao izbaviti iz moje ruke?”
16 Sidrah, Misah i Abdenago odvratiše kralju: “Nabukodonozore, ne treba nam da ti odgovaramo na to!
17 Jer evo, naš Bog, kojega poštujemo, ima moć da nas izbavi iz ognjene užarene peći. On će nas, kralju, osloboditi iz tvoje ruke!
18 Ako li to ne učini, znaj, kralju, da mi ni tada ne ćemo poštovati tvoje bogove i ne ćemo se pokloniti zlatnome liku što si ga podigao!”
19 Tada Nabukodonozor postane tako bijesan na Sidraha, Misaha i Abdenaga da mu se lice izobličilo. On zapovjedi da se užari peć sedam puta jače nego inače.
20 Onda zapovjedi najjačim ljudima u svojoj vojsci da svežu Sidraha, Misaha i Abdenaga i da ih bace u ognjenu užarenu peć.
21 I tako su bili svezani ti ljudi u svojim donjim haljinama, kapama, plaštevima, obući i odjeći, i bačeni u ognjenu užarenu peć.
22 Kako su bili, na strogu kraljevu zapovijed, previše užarili peć, ognjeni plamen je usmrtio ljude što su u nj bacili Sidraha, Misaha i Abdenaga.
23 Ona tri čovjeka, Sidrah, Misah i Abdenago, padoše svezani u ognjenu užarenu peć.
24 Tada se zadivi kralj Nabukodonozor, ustade brže i upita svoje savjetnike: “Zar nismo bacili tri čovjeka svezana u oganj?” Oni odgovoriše kralju: “Jesmo, kralju!”
25 On odvrati: “A ja vidim četiri čovjeka nesvezana gdje hode posred ognja, i nije im ništa. četvrti izgleda kao anđeo.”
26 Tada pristupi Nabukodonozor na vrata ognjene užarene peći i povika: “Sidrah, Misah i Abdenago, sluge Boga višnjega, iziđite i stupite ovamo!” Odmah iziđoše iz ognja Sidrah, Misah i Abdenago.
27 Tada dođoše satrapi, kraljevi namjesnici, zapovjednici i savjetnici i vidješe da oganj nije bio mogao ništa učiniti onim ljudima. Njihova kosa na glavi nije se bila opalila, njihove se haljine nisu oštetile i nikakva šteta od ognja nije im se nanijela.
28 Tada povika Nabukodonozor: “Neka je blagoslovljen Sidrahov, i Misahov, i Abdenagov Bog! On je poslao svojega anđela i oslobodio svoje sluge, koji se pouzdaše u nj, kraljevu zapovijed prestupiše i svoja tjelesa predadoše, da ne bi poštovali drugoga boga niti mu se poklonili osim svojemu!
29 Zato od mene izlazi ova zapovijed: Ako tkogod, bilo kojega naroda, bilo kojega plemena i jezika, izgovori kakvu psovku na Sidrahova, Misahova i Abdenagova Boga, taj neka se na komade isiječe i njegova kuća neka se pretvori u podrtine; jer nema drugoga boga koji bi mogao tako izbaviti!”\
30 Tada uzdiže kralj Sidraha, Misaha i Abdenaga opet na njihova visoka mjesta u babilonskoj pokrajini.
31 Kralj Nabukodonozor svim narodima, plemenima i jezicima što prebivaju po svoj zemlji. Sreća vam sve veća i veća!
32 Znake i čudesa što ih višnji Bog učini na meni, sviđa mi se staviti do znanja.
33 Kako su veliki njegovi znaci! Kako su silna njegova čudesa! Kraljevstvo je njegovo vječno kraljevstvo. Vlast njegova traje od koljena do koljena.