Daniel 2
1 U drugoj godini Nabukodonozorova vladanja usnuo je Nabukodonozor san. To ga je toliko uznemirilo da nije mogao spavati.
2 Tada kralj zapovjedi da se dozovu vračevi, gataoci, zaklinjači i Kaldejci. Oni su kralju trebali protumačiti san. Oni dođu i stupe pred kralja.
3 Kralj im reče: “Usnuo sam san, i duh mi se uznemirio. Htio bih razumjeti san.”
4 Kaldejci odgovoriše kralju (aramejski): “Kralju, da si živ dovijeka! Ispripovjedi san svojim slugama, pa ćemo ti kazati što san znači!”
5 A kralj odgovori Kaldejcima: “Moja je odluka tvrda. Ako mi ne kažete što sam snio i što san znači, bit ćete na komade isječeni, i vaše će kuće biti ruševine.
6 Ako li mi kažete što sam snio i što san znači, dobit ćete od mene darove i poklone, i veliku čast. Kažite mi dakle što sam snio i što san znači!”
7 Tada oni odgovoriše po drugi put: “Neka kralj ispripovjedi san svojim slugama, pa ćemo kazati što san znači!”
8 A kralj odvrati: “Znam sada doista da nastojite dobiti na vremenu, jer znate da u mene nema popuštanja:
9 ako mi ne kažete što sam snio, onda ostaje nad vama osuda. Vi ste se dogovorili da mi date lažno i izmišljeno značenje, u nadi da će se promijeniti prilike. Dakle kažite mi san i znat ću da ćete mi dati i pravo značenje.”
10 Kaldejci odgovoriše kralju: “Nema čovjeka na zemlji koji bi, kralju, mogao ispuniti tvoj zathjev! I nikada nije jedan kralj, makar bio velik i moćan, takvo što zahtijevao od jednoga gataoca, vrača ili Kaldejca.
11 Što ti, kralju, išteš, vrlo je teško! Nema nikoga koji bi mogao to kazati kralju, osim bogova, koji ne stanuju među ljudima.”
12 Na to se kralj tako jako razljuti i razgnjevi, da izda zapovijed, da se pogube svi babilonski mudraci.
13 Kad je bila izišla zapovijed da se poubijaju mudraci, tražili su i Daniela i njegove drugove, da ih ubiju.
14 Tada se Daniel mudro i razumno predstavi Ariohu, zapovjedniku kraljevskih krvnika, koji je bio izišao da poubija babilonske vračeve.
15 On upita Arioha, kraljevskog zapovjednika, zašto je kralj izdao tu strogu zapovijed. Kad je Arioh bio kazao stvar Danielu,
16 ode Daniel kralju i zamoli ga da mu da vremena, jer će tada kazati kralju što san znači.
17 Potom ode Daniel u svoju kuću i kaza stvar svojim drugovima Ananiji, Misćlu i Azariji,
18 da bi se pomolili za milost nebeskomu Bogu zbog te tajne, i da ne bi bili pogubljeni također Daniel i njegovi drugovi s ostalim babilonskim mudracima.
19 Tada je bila Danielu objavljena tajna u noćnom viđenju. I Daniel je blagoslivljao nebeskoga Boga.
20 Daniel se molio: “Neka je blagoslovljeno Gospodnje ime odvijeka dovijeka, jer je njegova mudrost i moć.
21 On je onaj koji dovodi promjenu vremena i prilika; koji skida i postavlja kraljeve; koji daje mudrost mudrima i razum razumnima.\
22 On otkriva što je duboko i sakriveno. On zna što se zbiva u tami, jer kod njega stanuje svjetlost.
23 Zahvaljujem ti, Bože mojih otaca! Slavim te jer si mi dao mudrost i snagu. Ti si mi i sada objavio za što smo te molili. Jer si nam objavio kraljev san.”
24 Nato ode Daniel k Ariohu, kojemu je kralj bio zapovjedio da pogubi babilonske mudrace. Ode i reče mu: “Ne ubijaj babilonske mudrace! Vodi me kralju! Ja mogu kralju kazati što san znači.”
25 Tada Arioh brže dovede Daniela pred kralja i reče mu: “Kod judejskih prognanika našao sam čovjeka koji će kazati kralju što san znači.”
26 Kralj reče Danielu, koji se zvao i Baltazar: “Možeš li mi doista kazati san koji sam snio, i što on znači?”
27 Daniel odgovori kralju: “Tajnu koju kralj hoće znati, ne mogu kazati kralju mudraci, gataoci, vračevi i pogađači.
28 Ali ima Bog u nebu koji otkriva tajne. On javlja tebi, kralju Nabukodonozore, što će se dogoditi u budućnosti! Ovo su san i viđenja što si ih imao na svojoj postelji:
29 Tebi, kralju, dođoše misli na tvojoj postelji o tome, što će se dogoditi poslije. Onaj koji objavljuje tajne kazuje ti što će biti.
30 Meni je sad ova tajna objavljena, ne uz pomoć neke izvaredne mudrosti, koja bi u meni bila, nego zato da bi javio kralju što san znači, i da doznaš misli svojega srca.
31 Ti si, kralju, imao viđenje. Ti si vidio velik lik. Lik je bio visok, i svjetlost mu je bila silna. Stajao je pred tobom. Strašan je bio njegov pogled.
32 Glava toga lika bila je od čistoga zlata, prsa i mišice od srebra, tijelo i bedra od mjedi,
33 stegna od željeza, noge što od željeza što od gline.
34 Dok si gledao, odvali se od gore kamen sam od sebe, udari u željezne i glinene noge lika i satre ga.
35 Tada se stropošta odjednom željezo, glina, mjed, srebro i zlato, i rasprši se kao pljeva na gumnu u ljeto. Odnese ih vjetar. Ne osta više od njih ni traga. A kamen, koji je bio razmrskao lik, posta velika gora i ispuni svu zemlju.
36 To je san. Sad ćemo kazati kralju što znači.
37 Ti si, kralju, kralj nad kraljevima, kojemu je nebeski Bog dao gospodstvo i moć, snagu i čast,
38 i gdje god žive ljudi, poljske životinje nebeske ptice, dao ti je u ruke, postavio te gospodarom nad svima njima. Ti si ona glava od zlata.
39 Nakon tebe nastat će drugo kraljevstvo, manje od tvojega, zatim treće kraljevstvo od mjedi, što će se prostirati po svoj zemlji.
40 četvrto će kraljevstvo biti jako kao željezo. Jer željezo može sve satrti i razbiti.
41 Što su noge i prsti koje si vidio bili dijelom od lončarske gline, dijelom od željeza, znači da će kraljevstvo biti razdijeljeno. Bit će u njemu nešto od tvrdoće željeza jer je, kako si vidio, željezo bilo pomiješano s lončarskom glinom.
42 Što su prsti bili dijelom od željeza, dijelom od gline, znači da će kraljevstvo biti dijelom tvrdo, dijelom lomno.
43 A što je željezo, kako si vidio, bilo pomiješano s lončarskom glinom, znači da će se međusobno pomiješati ženidbom, ali se ipak ne će stopiti u jedno, kao što se ni željezo ne može pomiješati s glinom.
44 U vrijeme onih kraljeva Bog će nebeski podići kraljevstvo koje se ne će raspasti dovijeka. Njegova vlast ne će prijeći na drugi narod. Ono će satrti i uništiti sva ona kraljevstva, a samo će stajati dovijeka,
45 tako kao što si vidio da se od gore kamen odvalio sam od sebe i satro željezo, mjed, glinu, srebro i zlato. Tako je veliki Bog javio kralju što će se dogoditi poslije. San je istinit, i tumačenje je njegovo vjerno.”
46 Tada se baci kralj Nabukodonozor ničice na svoje lice, pokloni se pred Danielom i zapovjedi da mu prinesu žrtvu i kâd.
47 Onda reče kralj Danielu: “Doista, vaš je Bog najviši Bog, gospodar nad kraljevima i objavitelj tajna, jer si ti mogao otkriti ovu tajnu.”
48 Nato iskaza kralj Danielu veliku čast. Dade mu mnoge dragocjene darove i učini ga gospodarom cijele babilonske pokrajine i poglavarom nad svim babilonskim mudracima.
49 Ali na Danielovu molbu preda kralj upravu babilonske pokrajine Sidrahu, Misahu i Abderiagu. Tako osta Daniel na kraljevskom dvoru.