Jeremiah 12
1 Ti ćeš imati pravo, Gospodine, ako bih se ja htio pravdati s tobom. Ali ipak bih te još htio izazvati na odgovor. Zašto polazi za rukom ono što poduzimaju bezbožnici? Žive u miru svi koji čine nevjeru.
2 Ti ih zasadiš i oni uhvate korijen, uzrastu i donose plod. Ti si im blizu usta, ali daleko od njihova srca.
3 Ali, Gospodine, ti mene poznaješ i prozireš! Istražio si kako stoji moje srce prema tebi. Odijeli ih kao ovce na klanje! Odredi ih za dan kad će biti zaklani!
4 Dokle će još tužiti zemlja i sahnuti trava na svemu polju? Zbog zloće njezinih stanovnika propadaju stoka i ptice. Jer kažu: “On ne će vidjeti našega završetka.”
5 Ako se već umoriš kad trčiš s pješacima, kako ćeš se za okladu utrkivati s konjima? Kad se ne osjećaš sigurnim u mirnoj zemlji, što ćeš činiti u guštari Jordana?
6 Jer i tvoja braća, kuća tvog oca, i oni su ti nevjerni. I oni viču za tobom iza glasa. Ne vjeruj im, ako i prijateljski govore s tobom!
7 Ostavio sam svoju kuću, napustio svoje vlasništvo. Dao sam ljubimca svojega srca u ruke neprijatelju.
8 Moje vlasništvo stoji protiv mene kao lav u šumi. Podižu riku protiv mene, zato mi je mrsko.
9 Šarena ptica je moje vlasništvo. Ptica grabljiva sletjela je na nju: ustanite, skupite se sve poljske životinje, dođite žderati!
10 Mnogi pastiri pustoše moj vinograd, gaze moje vlasništvo, mijenjaju moju milu baštinu u golu pustinju.
11 U pustoš je okreću. Preda mnom tuguje pustinja. Opustošena je sva ta zemlja. Nitko je ne prima k srcu.
12 Preko svih humova pustare provaljuju zatirači. Jer ima Gospodin mač koji bjesni od jednoga kraja zemlje do drugog. Nijedno stvorenje ne ostaje pošteđeno.
13 Siju pšenicu i žanju trnje, muče se, a ne postižu ništa. Osramotiše se svojom ljetinom zbog žestokoga Gospodnjeg gnjeva.
14 Ovako govori Gospodin za sve zle susjedne narode, koji diraju vlasništvo što sam ga dao svojemu narodu Izrćlu: “Hajde, ja ću ih počupati iz njihove zemlje. I Judinu kuću iščupat ću iz njihove sredine.
15 Kad ih iščupam, opet ću im se smilovati i povest ću ih natrag, svakoga na njegov posjed i u njegovu postojbinu.
16 Ako onda nauče putove moga naroda i budu se zaklinjali mojim imenom: Tako neka je živ Gospodin!, kao što su oni učili moj narod da se kune Baalom, tada će se sazidati usred mojega naroda.
17 Ako li ne htjednu poslušati, tada ću iščupati takav narod i sasvim ga uništiti”, veli Gospodin.