1Kad Rahela vidje da ne rađa djece Jakovu, poče Rahela zavidjeti svojoj sestri i reče Jakovu: “Daj mi djece, inače ću umrijeti!”
2Tada se Jakov rasrdi na Rahelu i reče: “Zar sam ja, a ne Bog, koji ti uskrati blagoslov djece?”
3Ona odgovori: “Evo ti osobna moja sluškinja Bilha; opći s njom da ona rodi za moje krilo te tako po njoj dođem do djece!”\
4I dade mu osobnu svoju sluškinju Bilhu za priležnicu, i Jakov je općio s njom.
5Zatrudnje Bilha i rodi Jakovu sina.
6Rahela reče: “Dosudi mi Bog pravo kad usliša i moju molbu i pokloni mi sina.” Zato mu nadjenu ime Dan.
7I opet zatrudnje sluškinja Rahelina Bilha i rodi Jakovu drugoga sina.
8Tada reče Rahela: “Božje bojeve bojevah sa svojom sestrom pa i pobijedih.” Zato mu nadjenu ime Naftali.
9I kad Lea vidje da je prestala rađati, uze svoju sluškinju Zilpu i dade je Jakovu za ženu.
10I sluškinja Leina Zilpa rodi Jakovu sina.
11Tada reče Lea: “Sretno!” i nadjenu mu ime Gad.
12Potom Leina sluškinja Zilpa rodi Jakovu drugoga sina.
13Tada reče Lea: “Sretna ja! Jest, sretnom će me slaviti žene.” Zato mu nadjenu ime Ašer.
14I kad Ruben ode jednom u vrijeme pšenične žetve, nađe u polju mandragore i donese ih svojoj majci Lei. Tada reče Rahela Lei: “Daj mi koju mandragoru svoga sina!”
15A ona joj odvrati: “Zar ti nije dosta što mi uze mog čovjeka? Zar ćeš mi sada uzeti i mandragore mojega sina?” A Rahela odvrati: “Zato noćas neka on slobodno bude kod tebe? za mandragore tvojega sina!”
16I kad je navečer dolazio Jakov iz polja, izađe mu Lea ususret i reče: “K meni ćeš doći; jer te kupih za mandragore svojega sina!” Tako on provede tu noć kod nje.\
17Bog usliši Leu: ona zatrudnje i rodi Jakovu petoga sina.
18Tada reče Lea: “Dade mi Bog plaću jer dadoh svoju sluškinju svom čovjeku.” Zato mu nadjenu ime Jisakar.
19Opet zatrudnje Lea i rodi Jakovu šestoga sina.
20Lea reče: “Bog me obdari lijepim darom. Sad će moj čovjek prebivati kod mene, jer mu rodih šest sinova.” Zato mu nadjenu ime Zebulun.
21Poslije rodi kćer kojoj nadjenu ime Dina.
22I spomenu se Bog Rahele, usliša je i darova joj radosti majčine.
23Ona zatrudnje i rodi sina. Tada reče: “Oduze Bog moju sramotu.”
24I nadjenu mu ime Josip i reče: “Neka mi Gospodin pridoda još jednoga sina!”
25Kad Rahela rodi Josipa, reče Jakov Labanu: “Pusti me! Htio bih poći u svoje mjesto i u svoju domovinu!
26Daj mi moje žene i djecu, za koje sam ti služio, da idem! Znaš kako sam ti služio.”
27Laban mu odgovori: “O, da bih našao milost u tvojim očima! Znam, Gospodin me je blagoslovio zbog tebe.”
28I on nastavi: “Odredi plaću što je tražiš od mene! Dat ću ti je.”
29On mu odvrati: “Znaš sam kako sam ti služio i što po meni postade tvoja stoka.
30Malo je bilo što si imao prije nego dođoh k tebi. Ali to se silno umnožilo. Gospodin te je blagoslivljao pri svakom mojem koraku. A kad ću se i ja moći brinuti za svoju kuću?”
31Onaj upita: “Što da ti dadem?” Jakov odgovori: “Ne trebaš mi ništa dati. Ako pristaneš na ovo što ću reći, opet ću ti čuvati životinje.
32Pusti da pogledam danas sve tvoje životinje i da izdvojim od njih svaki komad šaren i s biljegom! Svaki crni komad među ovcama i svaka s biljegom i šarena koza neka bude moja plaća!
33I na tom neka se pokaže moje poštenje ubuduće: Kada dođeš da vidiš moju plaću, neka bude sve što nije šareno ili s biljegom među kozama i crno među ovcama kao da sam ukrao!”
34Tada reče Laban: “Dobro, neka bude kako si kazao!”
35Nato izdvoji Laban još isti dan prugaste i s biljegom jarce i sve šarene i s biljegom koze, sve na čemu je bilo nešto bijelo, i sve što je bilo crno među ovcama, i predade to svojim sinovima.
36Onda odredi daljinu od tri dana hoda između sebe i Jakova. Jakov je naime pasao ostalu Labanovu stoku.
37Tada Jakov donese sebi zelenih topolovih, ljeskovih i kestenovih prutova i oguli na njima bijele pruge tako da je otkrio bjelinu na prutovima.
38Potom je stavljao oguljene prutove upravo pred životinje u žljebove, u korita, kamo su dolazile životinje da piju. One su se naime parile kad bi dolazile da piju.
39Kako su se životinje parile gledajući u prutove, to bi životinje omladile mlade prugaste, šarene i s biljegom.
40Janjad bi onda Jakov izlučio. Tako se je brinuo da mlade životinje u Labanovu stadu budu prugasti i crni komadi. Tim je namaknuo sebi posebna stada, što ih nije stavljao među Labanove životinje.
41I kad su se god parile jake životinje, stavljao bi Jakov prutove u žljebove, da se omlade pred prutovima.
42A pred slabe životinje nije ih stavljao. Tako je Laban dobivao slabe životinje, a Jakov jake.
43Tako se čovjek veoma obogati i dobi mnogo stoke, sluškinja i slugu, deva i magaraca.