Amos 4
1 čujte ovu riječ, krave bašanske, koje ste u samarijskoj gori, koje tlačite uboge, satirete siromahe! Govorite svojim gospodarima: “Donesite da pijemo!”
2 Svojom se svetošću zakleo svemogući Gospodin: “Evo doći će na vas dani kad će vas odvući kukama, posljednji vaš ostatak ribarskim udicama.
3 Kroz prolome ćete izići, svaka posebno. Gonit će vas k Hermonu”, govori Gospodin.
4 ”Idite samo u Betel i griješite u Gilgal, griješite još više! Prinosite svako jutro svoje žrtve klanice, svoje desetine svakoga trećeg dana!
5 I kvasan kruh prinosite kao zahvalnu žrtvu! Glasno pozivajte na dragovoljne darove! Jer vam je tako milo, Izrćlovi sinovi”, govori svemogući Gospodin.
6 ”Poslao sam glad svim vašim gradovima i nestašicu kruha u svim vašim mjestima: ali se vi ne obratiste k meni!”, govori Gospodin.
7 ”Uskratio sam vam dažd tri mjeseca pred žetvu, pustio sam dažd na jedan grad, a na drugi nisam, jedno se polje navlažilo, drugo se osušilo, kojemu nisam poslao dažda; \
8 dva-tri grada klecajući došla su u drugi grad da se napiju vode, i nisu utažila žeđ? ali se vi ne obratiste k meni!”, govori Gospodin.
9 ”Udario sam vas sušom i medljikom, vaše sam vrtove i vinograde opustošio, smokve i masline izjeli su skakavci: ali se vi ne obratiste k meni!”, govori Gospodin.
10 ”Poslao sam vam kugu kao protiv Egipta, pobio sam mačem vaše mlade ljude zajedno s vašim pristalim konjima, pun gnjeva na vas pustio sam da ognjem izgori vaš tabor, ali se vi ne obratiste k meni!”, govori Gospodin.
11 ”Učinio sam u vas pustoš kao Bog u Sodomi i Gomori, bili ste kao glavnja što se istrgnula iz ognja: ali se vi ne obratiste k meni!”, govori Gospodin.
12 ”Zato ću ti sad, Izrćle, tako učiniti; zato jer ću ti tako učiniti, pripravi se, Izrćle, da iziđeš ususret svojemu Bogu!” \
13 Jer evo: koji pravi gore, stvara vjetar i zna misli ljudi, koji čini zoru i tamu i hodi po zemaljskim visinama: “Gospodin, Bog nad vojskama” njegovo je ime!