1Radujte se Bogu, koji nam daje krjepost; poklikujte Bogu Jakovljevu.
2Podignite pjesme, dajte bubanj, slatke gusle sa psaltirom.
3Trubite o mijeni u trubu, o uštapu radi praznika našega.
4Jer je taki zakon u Izrailja, naredba od Boga Jakovljeva.
5Za svjedočanstvo postavi Josifu ovo, kad iđaše na zemlju Misirsku. Jezik, kojega ne znah, čuh:
6"Uklonio sam ramena njegova od bremena, ruke njegove oprostiše se kotarica.
7U nevolji si me zazvao, i izbavih te, usliših te usred groma, na vodi Merivi iskušah te.
8Slušaj, narode moj, i zasvjedočiću ti, Izrailju, o kad bi me poslušao:
9Da ne bude u tebe tuđega Boga, i Bogu stranome nemoj se klanjati.
10Ja sam Gospod, Bog tvoj, koji sam te izveo iz zemlje Misirske; otvori usta svoja, i ja ću ih napuniti.
11Ali ne posluša narod moj glasa mojega, Izrailj ne mari za me.
12I ja ih pustih na volju srca njihova, neka hode po svojim mislima.
13O kad bi narod moj slušao mene, i sinovi Izrailjevi hodili putovima mojim!
14Brzo bih pokorio neprijatelje njihove, i na protivnike njihove digao bih ruku svoju;
15Koji mrze na Gospoda, bili bi im pokorni, i dobri dani njihovi bili bi dovijeka;
16Najboljom bi pšenicom hranio njih, i medom bih iz kamena sitio ih."