Ezekiel 7
1 Dođe mi Gospodnja riječ ovako:
2 ”Sine čovječji, ovako veli svemogući Gospodin Izrćlovoj zemlji: Završetak dolazi, završetak na četiri granice zemlje.
3 Pustit ću svoj gnjev na te, sudit ću ti po tvojim putovima, platit ću ti za sve tvoje gadno djelovanje.
4 Bez milosrđa gleda na te moje oko. Ne ću se smilovati. Ne, platit ću ti za opake putove i dat ću da osjetiš svoje gadove. Onda ćete spoznati da sam ja Gospodin!
5 Ovako veli svemogući Gospodin: Evo ide nesreća za nesrećom!
6 Dolazi završetak! Dolazi završetak! Budi se nad tobom! Evo dolazi!
7 Dolazi na te kob, stanovniče zemlje! Dolazi vrijeme; približava se dan užasa, a ne radosnoga glasa po gorama.\
8 Doskora ću izliti svoju jarost na te, iskalit ću svoj gnjev na tebi, sudit ću ti po tvojim putovima, platit ću ti za sve tvoje gadno djelovanje.
9 Bez milosrđa gleda moje oko. Ne ću se smilovati! Platit ću ti za opake putove i dat ću da osjetiš svoje gadove: Onda ćete spoznati da sam ja, Gospodin, onaj koji udara.
10 Evo dana! Evo dolazi! Kob je iznikla. Prut cvate. Obijest provaljuje.
11 Nasilje se podiglo na štap bezbožnosti. Ništa više ne ostaje od njih: ništa više od njihova bogatstva; ništa više od njihova sjaja, ništa više od njihove krasote.\
12 Dolazi vrijeme, približava se dan! Neka se ne raduje kupac! Neka se prodavač ne podaje žalosti! Jer dolazi žestok gnjev na sve njihovo imanje.
13 Tko prodaje, ne će više nikada posjedovati što prodaje, dok je god živ. Jer se proročanstvo o svemu njihovu imanju ne će opozvati. Potkopao je svatko svoj život svojom krivnjom. Nitko se ne oslobađa.
14 Zatrubite u rog! Spremite sve! Ali nitko ne ide u boj. Jer moj žestok gnjev dolazi na sve njihovo imanje.
15 Vani bjesni mač, unutra kuga i glad. Tko je na polju, past će od mača; tko u gradu, toga će uništiti glad i dah kuge.\
16 Tko od njih umakne, bit će po gorama kao golubovi iz gudura. Svi će jadikovati zbog svoje krivnje.
17 Sve su ruke klonule. Sva su koljena postala kao voda.
18 Odijevaju se u haljine žalosti, i strah će ih zaogrnuti. Na svim je licima stid i ćela na glavama.
19 Srebro bacaju na ulicu, i zlato im je kao nečist. Njihovo srebro i zlato ne može ih spasiti u dan Gospodnjega gnjeva. Njime ne mogu utišati svoju glad niti napuniti svoju nutrinu, jer ih je to zavodilo na grijeh.
20 Okretali su na oholost svoj sjajni ures, izrađivali su od toga likove svojih gadnih idola. Zato činim da im je to gad.
21 Tuđincima predajem to za plijen, zločincima u zemlji za pljačkanje; oni će to oskvrnuti. \
22 Odvratit ću svoje lice od njih, i tako će oskvrnuti moju svetinju. Razbojnici će prodrijeti u nju i oskvrnut će je.
23 Načini verige! Jer je zemlja puna krvnoga djela i grad pun zločina.
24 Zato ću dovesti najgore između naroda; oni će zaposjesti njihove kuće. Slomit ću obijesti silnicima. Neka se oskvrnu njihova svetišta. \
25 Dolazi propast! Traži se spasenje i ne nalazi se.
26 Nesreća će za nesrećom dolaziti. Glas strahote stiže za glasom strahote. Tada će tražiti proročanstvo od prorokâ, u svećenikâ ne će biti pouke ni u staraca savjeta.
27 Kralj će jadikovati i knez će se odjenuti u užas. Od straha će se ruke narodu u zemlji ukočiti. Po njihovim putovima postupat ću s njima, sudit ću im po njihovoj zasluzi! Tada će spoznati da sam ja Gospodin.”