1U ono vrijeme smrtno se razbolje Ezekija. Prorok Izaija, Amosov sin, dođe k njemu i reče mu: “Ovako govori Gospodin: Uredi svoju kuću; jer ćeš umrijeti i ne ćeš više ozdraviti!”\
2Tada on okrenu svoje lice k zidu i upravi Gospodinu ovu molitvu:
3”Ah, Gospodine, spomeni se ipak da sam hodio pred tobom u vjernosti i s nepodijeljenim srcem i da sam činio što je tebi ugodno!” I Ezekija glasno zaplače.
4A Izaija još nije bio ostavio srednje predvorje, i dođe mu Gospodnja riječ:
5”Vrati se i javi Ezekiji, knezu mojega naroda: Ovako govori Gospodin, Bog Davida, tvoga djeda: čuo sam tvoju molitvu i vidio tvoje suze. I eto, ozdravit ću te opet. Već prekosutra ići ćeš u Gospodnji Hram.
6Dodat ću vijeku petnćst godina. I izbavit ću tebe i ovaj grad iz ruku asirskoga kralja, i branit ću ovaj grad zbog sebe i zbog svojega sluge Davida.”
7Potom zapovjedi Izaija: “Donesite grudu smokava!” Donesoše je i staviše je na oteklinu. I on ozdravi.
8Ezekija je bio upitao Izaiju: “Koji je znak za to da će me Gospodin ozdraviti i da ću prekosutra moći otići u Gospodnji Hram?”
9Izaija odgovori: “Ovo neka ti bude znak od Gospodina, da će Gospodin ispuniti obećanje što ga je dao: Hoćeš li da ode sjena za deset stupnjeva naprijed ili natrag?”
10Ezekija odgovori: “Lako je da sjena ode naprijed za deset stupnjeva. Ne, sjena neka se vrati za deset stupnjeva!”
11I prorok Izaija zavapi Gospodinu, i Gospodin dade sjenu po stupnjevima, koju je već spustio na Ahazovim stepenicama, vratiti za deset stupnjeva.
12U ono vrijeme babilonski kralj Merodak-Baladan, Baladanov sin, posla Ezekiji pismo s darovima. On je naime bio čuo da je Ezekija bolestan.
13Ezekija se tome obradova i pokaza im sve svoje skladište, srebro i zlato, mirise i skupocjeno ulje, svu svoju oružarnicu i sve što se je nalazilo u riznicama. Nije ostalo ništa u njegovoj palači i od onoga što je bilo pod njegovom vlašću, a da im Ezekija nije pokazao.
14I dođe prorok Izaija kralju Ezekiji i upita ga: “Što su htjeli ti ljudi i odakle su došli k tebi?” Ezekija odgovori: “Iz daleke su zemlje došli, iz Babilona.”
15Onaj upita dalje: “Što su vidjeli u tvojoj palači?” Ezekija odvrati: “Vidjeli su sve što ima u mojoj palači. Nije ostalo ništa u mojim riznicama da im nisam pokazao.”
16Izaija reče Ezekiji: “čuj riječ Gospodnju:
17Doći će vrijeme kad će biti odneseno u Babilon sve što se nalazi u tvojoj palači, što su prikupljali tvoji oci do dana današnjega. Ništa ne će preostati? tako govori Gospodin?
18a od tvojih vlastitih sinova, koji će ti se još roditi, uzet će neke da budu sobari u palači babilonskoga kralja.”
19Ezekija odgovori Izaiji: “Riječ Gospodnja, koju si mi navijestio, prava je”, i pridoda: “Neka ipak, dok ja živim, vladaju mir i sigurnost!”
20Ostala povijest Ezekijina, sve njegove pobjede, i kako je napravio jezero i vodovod, i doveo vodu u grad, to je zapisano u knjizi povijesti Judinih kraljeva.
21Kad je Ezekija bio počinuo kod svojih otaca, postane njegov sin Manaše kralj umjesto njega.