Bible

1 Slaboga u vjeri prihvaćajte, ali ne za dvojbena raspravljanja. 2 Jedan doista vjeruje da smije jesti sve; a onaj slabi jede povrće. 3 Tko jede, neka ne prezire onoga koji ne jede; a tko ne jede, neka ne sudi onoga koji sve jede, jer ga je Bog prihvatio. 4 Tko si ti što sudiš tuđega slugu? Svome gospodaru on stoji ili pada. A stajat će jer je Bog moćan podignuti ga. 5 Netko razlikuje dan od dana, a drugi cijeni svaki dan. Neka svatko bude potpuno uvjeren u svoje mišljenje. 6 Tko misli na dan, Gospodinu misli; a tko ne misli na dan, Gospodinu ne misli. Tko jede, Gospodinu jede jer zahvaljuje Bogu; a tko ne jede, Gospodinu ne jede, i zahvaljuje Bogu. 7 Jer nitko od nas ne živi sebi i nitko ne umire sebi. 8 Jer ako i živimo, Gospodinu živimo; ako i umiremo, Gospodinu umiremo. Živimo li, dakle, ili umiremo, Gospodinovi smo. 9 Jer zato je Krist i umro i uskrsnuo te oživio da bude Gospodar i mrtvih i živih. 10 A ti, zašto sudiš brata svojega? Ili, zašto ti prezireš brata svojega? Jer ćemo svi stati pred sudište Kristovo. 11 Jer je zapisano: “Života mi, govori Gospodin, meni će se prignuti svako koljeno i svaki će jezik priznati Boga.” 12 Tako će tada svaki od nas za sebe dati račun Bogu. 13 Zato ne sudimo više jedan drugoga, nego radije sudite o ovome: ne postavljati bratu kamen spoticanja ili sablazan! 14 Znam i uvjeren sam po Gospodinu Isusu da ništa nije nečisto samo po sebi, nego onomu koji smatra da je nešto nečisto, njemu je nečisto. 15 Ako li se brat tvoj zbog jela ožalostio, više ne hodiš po ljubavi. Ne upropašćuj svojim jelom onoga za koga je Krist umro. 16 Neka se stoga vaše dobro ne pogrđuje! 17 Jer kraljevstvo Božje nije jelo i piće, nego pravednost, mir i radost u Duhu Svetome. 18 Jer tko u ovome služi Kristu, ugodan je Bogu i priznat od ljudi. 19 Težimo dakle za mirom i onim što je za međusobnu izgradnju! 20 Ne razaraj djelo Božje zbog jela! Doista je sve čisto, ali je zlo za čovjeka koji jede na spoticanje. 21 Dobro je ne jesti meso niti piti vino niti činiti ono o što se brat tvoj spotiče ili sablažnjava ili ga čini slabim. 22 Imaš li ti vjeru? Imaj je za sebe pred Bogom! Blažen je onaj koji sebe samoga ne osuđuje u onom što odobrava! 23 Ali onaj koji sumnja, osudio se kad jede, jer to nije iz vjere. Jer sve što nije iz vjere, grijeh je.