1I dogodilo se da je Isus, kad je završio ove besjede, otišao iz Galileje i došao u područja Judeje s one strane Jordana.
2A slijedilo ga je veliko mnoštvo, i on ih je ondje ozdravio.
3Pristupili su mu i farizeji iskušavajući ga i govoreći mu: “Je li zakonom dopušteno čovjeku otpustiti svoju ženu iz bilo kojeg razloga?”
4A on je odgovorio rekavši im: “Niste li čitali da onaj koji ih je stvorio u početku, stvorio ih je muško i žensko
5i rekao: ‘Stoga će čovjek napustiti oca i majku i prionuti uza svoju ženu; i njih dvoje bit će jedno tijelo’?
6Tako više nisu dvoje, nego jedno tijelo. Prema tome, što je Bog sjedinio, čovjek neka ne rastavlja!”
7Upitali su ga: “Zašto je onda Mojsije zapovjedio dati ispravu o razvodu pa je otpustiti?”
8Odgovorio im je: “Mojsije vam je zbog tvrdoće vašeg srca dopustio otpuštati žene vaše, ali od početka nije bilo tako.
9A ja vam kažem: Svaki koji otpusti svoju ženu, osim zbog bludništva, i oženi se drugom, čini preljub. I tko se oženi otpuštenom, čini preljub.”
10Njegovi su mu učenici rekli: “Ako je takav slučaj s čovjekom i ženom njegovom, onda nije dobro oženiti se.”
11A on im je rekao: “Ne prihvaćaju svi ovu besjedu osim onih kojima je dano.
12Jer ima eunuha koji su tako rođeni od majčine utrobe; ima i eunuha koje su ljudi uškopili; a ima eunuha koji su sami sebe uškopili radi kraljevstva nebeskog. Tko to može prihvatiti, neka prihvati.”
13Tada su mu doveli dječicu da na njih položi ruke i pomoli se; a učenici su ih korili.
14Ali je Isus rekao: “Pustite dječicu i ne branite im da dođu k meni, jer takvih je kraljevstvo nebesko!”
15Onda je položio ruke na njih i otišao odande.
16I, gle, jedan je došao i upitao ga: “Učitelju dobri, kakvo dobro djelo moram učiniti da bih imao život vječni?”
17A on mu je odgovorio: “Zašto me nazivaš dobrim? Nitko nije dobar osim jednoga, to jest, Boga! Ali ako hoćeš ući u život, drži zapovijedi.”
18Upitao ga je: “Koje?” Isus je odgovorio: “Ne ubij! Ne počini preljuba! Ne ukradi! Ne svjedoči lažno!
19Poštuj oca svoga i majku; i ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe!”
20Mladić mu je rekao: “Sve sam to držao od svoje mladosti. Što mi još nedostaje?”
21Isus mu je rekao: “Ako hoćeš biti savršen, idi, prodaj što imaš i daj siromasima, pa ćeš imati blago u nebu; onda dođi i slijedi me.”
22A kad je mladić čuo tu besjedu, otišao je žalostan, jer je imao veliki imetak.
23Tada je Isus rekao svojim učenicima: “Uistinu vam kažem da će bogataš teško ući u kraljevstvo nebesko.
24I ponovo vam kažem: Lakše je devi proći kroz ušicu igle negoli bogatašu ući u kraljevstvo Božje.”
25Kad su njegovi učenici to čuli, silno su se začudili govoreći: “Tko se onda može spasiti?”
26A Isus ih je pogledao te im rekao: “Ljudima je to nemoguće, ali s Bogom je sve moguće!”
27Nato je Petar odgovorio rekavši mu: “Gle, mi smo sve napustili i počeli te slijediti. Što ćemo zbog toga imati?”
28A Isus im je rekao: “Uistinu vam kažem da ćete vi koji me slijedite u preporodu, kad Sin čovječji sjedne na prijestolje svoje slave, i vi sjediti na dvanaest prijestolja i suditi dvanaest plemena Izraelovih.
29I svaki koji napusti kuće, ili braću, ili sestre, ili oca, ili majku, ili ženu, ili djecu, ili zemlje, radi imena mojega, stostruko će primiti i baštiniti život vječni.
30Ali će mnogi prvi biti posljednji, a posljednji prvi.”