Ephesians 4
1 Zaklinjem vas, dakle, ja sužanj u Gospodinu: hodite dostojno poziva kojim ste pozvani,
2 sa svom skromnošću i krotkošću, s postojanošću podnosite jedan drugoga u ljubavi;
3 nastojeći sačuvati jedinstvo Duha, svezom mira.
4 Postoji jedno tijelo i jedan Duh, kao što ste i pozvani k jednoj nadi svoga poziva;
5 jedan Gospodin, jedna vjera, jedno krštenje,
6 jedan Bog i Otac sviju, koji je nad svima, i kroz sve i u svima vama.
7 A svakome od nas dana je milost po mjeri Kristovog dara.
8 Zato govori: “Kad je uzašao na visinu, odveo je sužnje u sužanjstvo i dao darove ljudima.”
9 (A ono “uzašao” što drugo znači nego li to da je najprije sišao u donje krajeve zemlje?
10 Onaj koji je sišao jest onaj isti koji je i uzašao iznad svih nebesa, da bi sve ispunio.)
11 I on je dao jedne za apostole, a jedne za proroke, a jedne za evangelizatore, a jedne za pastire i učitelje
12 za usavršavanje svetih, za djelo službe, za izgradnju tijela Kristova,
13 dok svi ne dospijemo do jedinstva vjere i spoznaje Sina Božjega, do savršenog čovjeka, do mjere uzrasta punine Kristove:
14 da više ne budemo djetinjasti, bacani amo tamo i nošeni unaokolo svakim vjetrom nauka koji ljudskim trikom i lukavstvom čeka u zasjedi da nas zavede.
15 Nego govoreći istinu u ljubavi, u svemu uzrastimo u njega koji je Glava, to jest Krista,
16 od koga je sve tijelo sastavljeno i povezano svakovrsnim zglobom opskrbe prema djelotvornosti po mjeri svakog pojedinog dijela, te ostvaruje rast tijela za izgradnju samoga sebe u ljubavi.
17 Ovo, dakle, kažem i svjedočim u Gospodinu: da vi više ne hodite kao što i ostali Pogani hode, u ispraznosti njihove pameti,
18 zamračena razuma, otuđeni od života Božjega zbog neznanja koje je u njima, zbog sljepoće njihova srca.
19 Oni, pošto su otupili, predali su sami sebe razvratnosti da bi u pohlepi činili svaku nečistoću.
20 Ali vi niste tako učili Krista,
21 ako ste ga doista čuli i po njemu bili poučeni kao što jest istina u Isusu:
22 da vam je, u odnosu na prijašnje ponašanje, odložiti starog čovjeka koji je iskvaren zbog zavodljivih požuda,
23 i obnoviti se duhom svojega razuma,
24 te se zaodjenuti novim čovjekom, koji je stvoren po Bogu u pravednosti i istinskoj svetosti.
25 Zato odbacite laž i govorite istinu svaki sa svojim bližnjim, jer smo udovi jedan drugome.
26 Srdite se, ali ne griješite! Neka sunce ne zađe nad vašom srdžbom!
27 I ne dajte mjesta Đavlu.
28 Tko je krao, neka više ne krade, nego neka se radije trudi i svojim rukama radi što je dobro, da bi mogao dati onome koji je u potrebi.
29 Nikakva loša riječ neka ne izlazi iz vaših usta, nego samo dobra za izgradnju gdje je potrebno, da bi poslužila milost onima koji slušaju.
30 I ne žalostite Duha Svetoga Božjega kojim ste zapečaćeni za dan otkupljenja!
31 Neka se ukloni od vas sva gorčina, i gnjev, i srdžba, i vika, i hula, zajedno sa svakom zlobom.
32 I budite dobri jedan prema drugom, samilosni! Opraštajte jedan drugome kao što je i Bog vama u Kristu oprostio!